Blog
nedjelja, prosinac 7, 2008
Boris Buden, Poprišta neoliberalizma, D.C Kino Mosor, 5.12. Boris Buden, Poprišta neoliberalizma, D.C Kino Mosor, 5.12.

Donosimo vam kratki pregled panela Urbani sukobi i javna imaginacija i Neoliberalni način upravljanja i urbani razvoj te predavanja Borisa Budena i Ines Weizman održanih tijekom popodneva u petak 5.12. Na kraju teksta nalaze se linkovi za download audio zapisa.

Prvi popodnevni panel bio je usmjeren na pitanje urbanih antagonizama u neoliberalnim društvima.

Paul Stubbs (Ekonomski institut, Zagreb) istakao je kako interpretiranjem Hrvatske kao neoliberalne države gubimo mogućnost spoznaje. Kada je riječ o aktivizmu, u Hrvatskoj se, smatra on može promatrati proces NGO-izacije, projektizacije i birokratizacije scene koja je s ulica prešla u urede. Ipak, današnje okolnosti proizvele su i nove tipove aktivizma koji je usmjeren na nove teme - stvaranje novih javnih prostora i autonomnih zona.

Gal Kirn (politički aktivist i istraživač na Jan Van Eyck Academy) ukazao je na najnovije trendove u Amsterdamu, gradu koji je do kraja osamdesetih godina bio najotvoreniji prema skvotiranju. U posljednjih nekoliko godina u u tom se gradu pojavio novi poslovni model koji, koristeći slične metode kao i skvoteri, suzbija bespravno naseljavanje napuštenih prostora: antisquatting. Kompanije koje se bave ovim poslom iznajmljuju napuštene prostore po niskim cijenama. Stanari koji unajmljuju prostor u zamjenu za nisku cijenu odustaju od svih prava koja pripadaju podstanarima. Na taj se način prostori čuvaju od skvotera za potencijalne investitore.

Daniel Chavez (urugvajski antropolog, stručnjak za latinoameričku politiku i urbane pokrete) je ukratko predstavio praksu participativnog lokalnog budžetiranja koja se razvila u latinskoj Americi kao jedna od alternativa dominantnoj neoliberalnoj politici. Kako je zaključio Chavez iz iskustva latinske Amerike, mnogo radikalnih ideja dobro funkcionira na lokalnoj razini, no mnoge od njih se pretvaraju u formalnost kad ljevica dođe na vlast na nacionalnoj razini.

Gerald Raunig (filozof i teoretičar umjetnosti, European Institute for Progressive Cultural Policy, Beč)razmotrio je dva primjera urbane borbe u polju queer aktivizma. S jedne strane queer festivali održani posljednjih godina u Beogradu, Sarajevu, Moskvi i Vašavi koji su izazvali kontraprosvjede religijskih fanatika i radikalne desnice i završili brutalnim nasiljem. S druge strane, na zapadu, gdje su se gay parade pretvorile u turističke komercijalne atrakcije, posve lišene političkog značenja, u posljednje se vrijeme sve se češće pojavljuju prosvjedi članova LGBT zajednice protiv te komercijalizacije. U oba slučaja imamo veliku vidljivost, no u jednom je ona opasna ali nužna, a u drugom komercijalna i depolitizirana.

Panel - Neoliberalni način upravljanja i urbani razvoj

Vedran Mimica (arhitekt, direktor Berlage instituta) predstavio je djelovanje Berlage instituta istakao kako je jedini način da razumijemo grad taj da razumijemo sile koje ga oblikuju. Za to je potrebno novo znanje o arhitekturi.

Miran Gajšek
, Načelnih Oodjela za prostorno planiranje Grada Ljubljane istakao je kako je u Sloveniji tijekom 90ih godina u potpunosti dominirala neoloberalna politika. Tako nije postojalo čak ni ministarstvo koje bi bilo zaduženo za prostorno planiranje. Smatralo se naime kako u tržišnoj ekonomiji nema potrebe za planiranjem. Gajšek međutim smatra kako država itekako mora planirati, jer ukoliko ne planira, netko drugi će planirati umjesto nje. Trenutna kriza i novi državni intervencionizam koji je iz nje proizašao će, smatra on, nužno dovesti do uspostave novih institucija zaduženih za planiranje. Država ne može sanirati banke stihijski, drži on.


Saša Poljanec-Borić (znanstvena suradnica na Institutu Ivo Pilar) konstatirala je kako danas u Hrvatskoj ne postoji ništa neoliberalno. Hrvatska ima retardirani kapitalizam. Riječ je o kapitalizmu koji ne traži profit nego rentu. Takav kapitalizam prirodno je usmjeren na osvajanje prostora. On međutim ne proizvodi razvoj nego samo nekontrolirani rast.

Boris Buden u predavanju se osvrnuo na odnos sloma socijalizma krajem osamdesetih i desekularizacije koja se gotovo istovremeno desila diljem svijeta. Ako želimo razumjeti religijsku renesansu do koje je došlo posljednjih godina moramo pogledati postsocijalistička društva. Postsocijalizam je, smatra on, stanje u kojem se sve smatra oslobođenim. Religija doživljava svoj comming out iz privatne u javnu sferu, deprivatizacija religije. No bog sada želi više nego što je imao ikad prije. Proturječje koje iz toga proizlazi dobro se vidi na primjeru plana izgradnje “Duhovnog prstena Grada Splita” (plana izgradnje 16 crkava na rubovima Splita). U ovom se slučaju javni prostor privatzira i ustupa crkvi. Ovo nije samo desekularizacija, nego antisekularizacija, smatra Buden.

Leipzig - Grünau, Ines Weizman Leipzig - Grünau, Ines Weizman

Ines Weizman u svom se predavanju pozabavila transformacijom istočnonjemačkih gradova nakon pada Berlinskog zida. Predratne građanske kuće koje su bile posve zapuštene, a nerijetko i srušene, posve su obnovljene i uređene, a te se transformacije prikazuju u svim turističkim vodičima u obliku “before and after”. Te transformacije, smatra ona, ne predstavljaju samo prostorne promjene već i ideologiju. Na kraju je predstavila primjer jednog od posljednjih socijalističkih planskih naselja izgrađenih u DDR-u: Leipzig - Grünau. Gradnja tog naselja započela je u razdoblju kad je Leipzig patio od manjka stammbenog fonda. Međutim, u trenutku kad je završeno, granica prema zapadu je otvorena i u roku od samo nekoliko mjeseci cijela istočna Njemačka se suočila sa značajnim viškom stambenog prostora (fenomen nazvan “povlačenje gradova”). Leipzig - Grünau je ostao poluprazan. Tijekom 90ih su vlasti na razne načine pokušavale odgovoriti na ovaj problem: prvo izgradnjom shopping centara, a potom i rušenjem.

nightonearth @ 17:29 |Komentiraj | Komentari: 0
google oglasi
Brojač posjeta
70251
blog catalog
padaj silo

Padaj, silo i nepravdo,
narod ti je sudit zvan;
bježte od nas noćne tmine,
svanuo je i naš dan.

Pravo naše ugrabjeno
amo natrag dajte nam;
ne date li, ne molimo,
uzet će ga narod sam.

Index.hr
Nema zapisa.